Hoće li izbori 2018. uopšte biti i održani?!

Prvi put u postdejtonskom periodu, ritam izbora u Bosni i Hercegovini koji je podrazumijevao izlazak na birališta svake dvije godine mogao bi da bude promijenjen!

Međutim, to se ne bi trebalo dogoditi objedinjavanjem opštih i lokalnih izbora krajem 2018. godine, kako se ranije pretpostavljalo u više navrata, već spajanjem ta dva izjašnjavanja građana u 2020. godini.

Prema informacijama potvrđenim iz više izvora, bliskih vlasti, ali i opoziciji u Republici Srpskoj, takvu varijantu najsnažnije zagovaraju Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica BiH.

Međutim, novost u odnosu na prethodne slične pokušaje jeste to što je ovoj opciji sada sklon i lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović. Takođe, i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić, nakon nedavnog susreta sa liderom SNSD-a i predsjednikom RS Miloradom Dodikom, nije više izričit u protivljenju promjenama u ovom domenu.

Inače, Centralna izborna komisija BiH i bh. misija OSCE-a, kroz odvojene stavove, kao i jedan zajednički istup čelnih ljudi tih institucija, Irene Hadžiabdić i Džonatana Mura, tokom ove godine insistirali su na stavu da nema odgađanja opštih izbora. Ipak, izvori portala SrpskaInfo saglasni su u ocjeni da je riječ o tandemu koji ne pripada krugu donosilaca odluka u ovoj zemlji, pri čemu je Muru u međuvremenu istekao mandat.

– Ključno je to da ovakav potez odnedavno podržava Ambasada SAD u BiH. Što se tiče Evropljana, njihovi predstavnici za sada se ne slažu s tom idejom, ali nije riječ o protivljenju po svaku cijenu, već o poziciji podložnoj preispitivanju – kažu izvori portala SrpskaInfo.

Kako se dalje navodi u tekstu, nakon postizanja većinske saglasnosti o pomjeranju opštih izbora do 2020. godine, pristupilo bi se izmjenama Izbornog zakona BiH. Ključna inovacija odnosi se na Predsjedništvo BiH, jer bi se članovi ovog tijela ubuduće birali u parlamentarnoj proceduri, a ne neposredno, kao do sada. Preostaje da se u dodatnim pregovorima razriješi dilema da li bi se to činilo u skupštinama RS i Federacije ili u Parlamentu BiH, uz striktno poštovanje dvoentitetske i tronacionalne zastupljenosti u Predsjedništvu.

– Upravo zbog toga što su upoznati sa onim što se dešava iza kulisa, nijedna relevantna stranka u RS i FBiH do sada nije odredila svoje kandidate za ključne pojedinačne funkcije. U proteklom periodu, to nije bio slučaj, jer su na pragu izborne godine uvijek bila već definisana imena glavnih kandidata. Međutim, sada su svi uzdržani, oprezni i čekaju rasplet – ističu izvori.

Prva prilika da se krene u realizaciju ovog plana je predstojeća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zakazana za 14. decembar. Po svemu sudeći, HDZ BiH će tada odustati od vlastitog paketa izmjena Izbornog zakona, pošto je jasno da nema većine za predloženu podjelu Federacije na zone A, B i C u kontekstu izbora za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva.

Preporučujemo