Đurić: Hroničan nedostatak kvalifikovane radne snage

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske poručuje da će u narednoj godini biti trasirani putevi ka primjeni “Programa ekonomskih reformi Srpske za period 2018-2020. godine”.

Borko Đurić u intervjuu Srni napominje da je nerealno očekivati da se već 2018. godine osjete puni efekti primjene mjera tog programa, ali da je moguća bolja praksa kada je riječ o izvršavanju obaveza.

Postoji hroničan nedostatak kvalifikovane radne snage u svim proizvodnim djelatnostima, dok je, s druge strane, veliki broj kvalifikovanih za zanimanja koja tržište rada ne traži.

Problem je i nemogućnost da budu obezbijeđene veće plate za one u proizvodnoj djelatnosti, što je jedan od uzroka odlaska kvalitetne radne snage.

Đurić upozorava da oni koji odlaze sa sobom vode i svoje porodice, što će uskratiti priliv doznaka iz inostranstva.

On ukazuje na činjenicu da već sada domaća izvozno orijentisana preduzeća imaju sve više narudžbi, a sve manje mogućnosti da odgovore zahtjevima upravo zbog nedostatka radne snage.

Privredna komora je dostavila Vladi Republike Srpske svoje prioritete i većina njih je uvažena, te, u različitoj formi, našla mjesto u Programu ekonomskih reformi.

Đurić ističe potrebu povećanja stope privrednog rasta, kao i većeg stepena saradnje vlasti i privrede, kako bi u kraćem roku bili vidljivi određeni efekti iz Programa ekonomskih reformi, ali i potrebu većeg sankcionisanja svih negativnih pojava, te stvaranje novog odnosa prema obavezama i radu.

On upozorava na poteškoće političke prirode koje skraćuju manevarski prostor privredi, kao što je trošenje i rasipanje energije na međusobne sukobe u Srpskoj, kao i stanje u BiH, u kojoj postoji tendencija da jedni dominiraju nad drugim, dok drugi žele što više samostalnosti.

I pored svih poteškoća, Srpska ima u ovoj godini određeni privredni rast, napominje Đurić i ukazuje na makroekonomske pokazatelje – za deset mjeseci ove godine registrovan je rast industrijske proizvodnje za 1,5 odsto u odnosu na isti period lani, te rast prerađivačke industrije od 5,8 odsto.

Za prvih deset mjeseci ove godine povećan je izvoz za više od 21 odsto, a povećana je i pokrivenost uvoza izvozom, i to sa 65,8 na 71,4 odsto, što je dobar pokazatelj, naglašava Đurić u intervjuu Srni.

Prerađivačka industrija ostvaruje oko 85 odsto izvoza. Proizvodnja kože i proizvoda od kože ima izvoz od 355 miliona KM, a prerada drveta i proizvoda od drveta 282 miliona KM.

Tu je i proizvodnja namještaja sa izvozom od 208 miliona KM, pa skoro pola milijarde KM izvoza u drvoprerađivačkoj industriji i više od 220 miliona KM izvoza prehrambenih proizvoda. “Ono što zabrinjava jeste znatno povećanje zaduženosti i pad likvidnosti privrede, što će imati negativan odraz na ionako nizak nivo konkurentnosti, a samim tim i na rezultate privređivanja”, upozorava Đurić.

On naglašava da treba naći način da se zainteresuju građani kako da svoje značajne štedne uloge aktiviraju u realizaciji dobro osmišljenih projekata kojima bi se upravljalo na način koji bi ulivao sigurnost.

Kao primjer, Đurić navodi mogućnost finansiranja sredstvima štednje u neki od objekata energetskog sektora.

Preporučujemo