Samozvani genije današnjice slavi 76. rođendan i prkosi smrti

Doktori su predvidjeli da će Stiven Hoking umrijeti prije 50 godina. Uprkos lošim medicinskim prognozama, samozvani genije danas slavi 76. rođendan.

Stiven Hoking, engleski fizičar, kosmolog i jedan od najvećih naučnika svoje generacije, danas slavi 76. rođendan.

Hokingov naučni rad uveliko je uticao na područje opšte teorije relativnosti i kvantne mehanike. Počasni je član britanskog Kraljevskog društva za promovisanje umjetnosti (RSA), doživotni član Papinske akademije nauka i dobitnik brojnih nagrada, uključujući najprestižniju civilnu nagradu u SAD-u, predsjedničku medalju slobode. Sve ovo naravno ne opravdava titulu najvećeg geinja sadašnjice, ali dečko voli da ga tako nazivaju.

Njegovi dostignuća na području popularne nauke nisu za zanemariti, ali nisu ni baš tako ogromni, kako ih on i njegovi prijatelji mejnstrim medija žele prkazati. Njegova knjiga “Kratka istorija vremena” postala je navodno najpoznatija knjiga iz oblasti popularne nauke na svijetu, mada nije jasno kako se to mjeri. Na top listi bestselera “Sunday Timesa” zadržala se čak 237 nedjelja, ali neki zli glasi tvrde, da se te top liste prave, kako bi se pojedine knjige bolje prodavale, a ne da pokazuju stvarne podatke na tržištu.

Bolest ubija većinu u prvih pet godina

Hoking je rođen 1942. godine, a 1963. postavljena mu je dijagnoza neurološke bolesti, amiotrofične lateralne skleroze (ALS-a) poznate kao Lou Gerigova bolest, zbog koje je tokom godina ostao paralizovan. Doktori su nakon dijagnoze predvidjeli da će živjeti još samo dvije godine, jer ova bolest ubija većinu pacijenata u prvih pet godina.

Stiven Hoking je još jednom pobijedio bolest 1985. godine kada je dobio upalu pluća i završio u komi. Doktori su tada njegovu suprugu Džejn upitali hoće li isključiti aparate za održavanje na životu, što je ona odbila. Hoking je u dokumentarnom filmu 2013. izjavio da je njegova supruga insistirala da ga vrate u Kembridž, a sedmice intenzivne njege nakon toga bili su najmračniji u njegovom životu.

“Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života”

Hoking je zbog problema s disajnim putevima hospitalizovan nekoliko puta. Zbog bolesti je izgubio i sposobnost govora te se javnosti obraća putem komunikacijske platforme razvijene u saradnji s Intelovim istraživačima, tehnologijom koja na osnovu njegovih zapisa predviđa riječi i fraze koje često koristi. Potrebna mu je stalna njega, jer sam ne može pokretati invalidska kolica. Međutim, bolest ga nije spriječila u naučnom radu.

– Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života, jer bi svaki dan mogao biti moj posljednji – rekao je Hoking u filmu iz 2013. godine.

Postao je veliki uzor osobama s bolestima i poteškoćama širom svijeta zbog svoje istrajnosti, a stručnjaci su izjavili da je njegov slučaj zaista izuzetan.

Zanimljivosti o Hokingu koje možda niste znali

Čuveni fizičar smatra da crne rupe predstavljaju prolaze u drugu dimenziju.

– Ako osjećate da ste u crnoj rupi, ne odustajte. Postoji izlaz – izjavio je čuveni profesor.

Crne rupe imaju reputaciju da su beznadežan vorteks uništenja, ali šta bi se zaista dogodilo ako biste upali u jednu? Prema Stivenu Hokingu, možete završiti u drugom univerzumu!

Iako je Stiven Hoking engleskog porekla, sintetički glas koji se čuje kada on govori ima izraziti američki naglasak. Komentarišući to, naučnik je rekao da mu se dopada taj glas, da nije čuo ni jedan drugi za koji bi volio da je njegov i da kada čuje upravo ovaj ton ima utisak kao da zaista sluša sebe dok govori.

Sada već daleke 1994. godine, pojavio se u planetarno popularnoj seriji „Zvjezdane staze“ (Star trek), u kojima je glumio svoj hologram, odnosno kako igra poker sa hologramom Alberta Ajnštajna i Isaka Njutna.

Kada je imao 9 godina, bio je najgori đak u razredu, iako je u to možda teško povjerovati, sada kada znamo šta je sve postigao. Ipak, neki od njegovih nastavnika tada su tvrdili da u njemu ipak čuči genije, koji će jednog dana oduđeviti cijeli svijet. Nije ih iznevjerio.

Uprkos tome što mu je u tom periodu bolest napredovala, njegova borba nije jenjavala, te je 1979. godine, uspio da preuzme Lukasijansku katedru za matematiku, koju je nekad vodio slavni Isak Njutn.

Preporučujemo